Hipertenzija – Uzroci, Simptomi i Prevencija

Šta je to hipertenzija? (Visok krvni pritisak)

Hipertenzija je najčešća kardiovaskularna bolest. Ako imate povišeni krvni pritisak, najčešće se to otkriva za vrijeme rutinskih pregleda ili prilikom vlastitog mjerenja. Definitivnu dijagnozu ne biste smjeli donositi sami, prije posjete ljekaru.
Krvni pritisak se može definisati kao sila koja vrši pritisak na arterijske zidove za vrijeme kolanja krvi kroz tijelo.
Slično pritisku zraka u autogumi ili vode u baštenskom crijevu, krv puni arterije do određenog nivoa. Isto kao što previše napuhana guma može izazvati probleme u vožnji tako i previše pritiska na arterijske zidove može ugroziti zdravlje definitivno vodeći ka bolesti i mogućem infarktu ili moždanom udaru.
Hipertenzija je glavni uzrok moždanog udara i jedan od glavnih uzroka srčanog infarkta.

Kako se mjeri krvni pritisak?

Mjerenje krvnog pritiska se očitava u dva broja. Prvi, veći broj, predstavlja očitanje sistolnog pritiska, ili pritiska u arterijama za vrijeme kada ih srce snabdijeva sa krvlju, u vremenu jednog pulsa. Drugi, manji broj, predstavlja vrijednost za vrijeme dijastole, periodu između dva otkucaja srca.
Normalan krvni pritisak se povećava u toku života, od vrijednosti 90/60 koji se može očitati pri rođenju do 120/80, što se smatra zdravim očitanjem kod odrasle osobe. Ako biste izmjerili pritisak neposredno nakon džogiranja 5 km ili nakon držanja dugog govora, očitanje bi sigurno bilo veliko.
Ovakav nalaz ne mora nužno govoriti o postojanju obolenja i nije znak za alarm. Pritisak se normalno uvećava i spušta za vrijeme fizičkih aktivnosti i emocionalnih napora.
Normalno je da pritisak varira od osobe do osobe, čak i između određenih dijelova tijela. Problem nastaje kada je pritisak konzistentno visok, kroz određeni period vremena. Konzistentno visok pritisak uzrokuje uvećan rad srca koje je primorano da radi preko svojih mogućnosti. Hipertenzija, osim što ugrožava zidove krvnih sudova, djeluje štetno i na bubrege, oči i mozak.
Ljudi sa očitanjem krvnog pritiska većim od 140/90, uzetim u najmanje dva mjerenja se smatraju da imaju povišeni krvni tlak. Ako ovakva situacija potraje, vaš doktor će vjerovatno započeti terapiju.
Osobe sa tlakom većim od 200/120 se smatraju hitnim slučajevima i trebaju terapiju odmah. Osobe sa postojećim dijabetesom se smatraju kandidatima za terapiju već kod 130/80, jer su oni pacijenti sa već povećanim rizikom od srčanih oboljenja.
Iako su posljedice povećanog srčanog tlaka očigledne i obimno dokumentirane, mnogi ljudi i ne shvataju da imaju hipertenziju. Iz ovog razloga se hipertenzija još uvijek naziva “tihi ubica” širom svijeta, jer iako prouzrokuje veliki štetu tjelesnim organima, simptomi su oskudni ili ih uopšte nema.
Osobe koje razviju dijastolni pritisak veći od 130, i sistolni veći od 200, se smatraju bolesnicima od tzv zloćudne hipertenzije, koja brzo izaziva štetu na vitalnim organima i stvar je za hitnu intervenciju.
Na sreću, tlak se može uspješno kontrolirati, a sve započinje sa redovnim kontrolama.

Ko je podložan hipertenziji?

Hipertenzija je vjerovatnija kod osoba koje:

  • Imaju istoriju srčanih bolesti, dijabetesa ili povećanog pritiska u porodici
  • su stare više od 55 godina
  • su gojazne
  • koje su fizički neaktivne
  • koje neumjereno piju
  • koje puše
  • jedu hranu bogatu saturiranim mastima

Šta je uzrok hipertenzije?

Esencijalna hipertenzija

U skoro 95% ljudi visok pritisak ne može biti precizno određen. Ovakva hipertenzija se zove esencijalna.
Iako se uzrok tačno ne može utvrditi, postoje određeni rizici koji su prepoznatljivi. Hipertenzija je često familijarna, sa mnogim porodičnim slučajevima. Hipertenzija je češća u muškaraca nego kod žena, starost i rasa takođe igraju ulogu. Crnci su dva puta više podložni hipertenziji od bjelaca.
Ova vrsta hipertenzije takođe zavisi od životnog stila i dijetetskih faktora. Veza između pretjerane upotrebe soli i visokog pritiska je u ovom pogledu specijalno značajna. Ljudi koji žive na zapadnim otocima u Japanu jedu više soli od bilo koje druge skupine u svijetu – i imaju najveći procenat oboljelih od hipertenzije.
Većina ljudi sa visokim pritiskom su osjetljivi na sol i svaki dodatak soli veći negoli što su minimalne potrebe organizma, izaziva povećanje pritiska.
Neki drugi faktori koji se povezuju sa hipertenzijom:
gojaznost, dijabetes, stres, nedostatak kalijuma, kalcijuma i magnezijuma; nedostatak fizičke aktivnosti i hronicni alkoholizam.

Sekundarna Hipertenzija

Od uzroka gdje hipertenzija može biti direktno određena, bolesti bubrega zauzimaju prvo mjesto. Povišeni krvni tlak takođe može biti uzrokovan tumorima ili drugim abnormalitetima koje prouzrokuju adrenalne žlijezde da luče hormone koji povećavaju pritisak. Kontraceptivna sredstava, osobito ona koje sadrže estrogen i trudnoća mogu uvećati pritisak isto kao i lijekovi tzv vazokonstriktori – lijekovi koji sužavaju krvne sudove.

Prevencija

Zdrava tjelesna težina

Gojaznost uvećava rizik od hipertenzije za dva do šest puta u odnosu na normalnu težinu. Čak i mali pomaci u gubitku težine mogu značajno doprinijeti smanjenju hipertenzije.

Regularna fizička aktivnost

Ljudi koji redovno upražnjavaju neki oblik vježbe su za 40% u manjoj opasnosti od razvoja bolesti, i treba imati na umu da i naoko beznačajne aktivnosti pomažu.

Smanjenje unosa soli

Svako ko redovno mjeri pritisak može uočiti da kada se jede neslana ili slabije zasoljena hrana – pritisak pada.

Izbjegavajte stresne situacije

Stres uvećava opasnost od pritiska značajno i u inkrementalnoj formi -nagomilava se postepeno. Nije potpuno jasno kako stres uvećava pritisak, ali to može biti i indirektno, kada su ljudi nervozni ili pod stresom, onda se i prejedaju ili puše, ili su manje aktivni.

Kalijum

Hrana bogata kalijumom će pomoći u prevenciji kod nekih slučajeva. Mnoge vrste voća i povrća, mliječni proizvodi i riba su bogati kalijumom.

Kalcijum

Populacione grupe sa manjim unosom kalcijuma su podložne hipertenziji. Nije dokazano da bi uzimanje suplemenata kalcijuma pomoglo prevenciji hipertenzije.
Preporučena doza dnevnog unosa kalcijuma iznosi 1000 mg po danu za odrasle osobe između 19 – 50 godina starosti i 1200 mg za osobe preko 50. Mliječni proizvodi kao obrano mlijeko i jogurt te sir su dobri izvori kalcijuma.

Magnezijum

Hrana siromašna magnezijumom može podizati krvni tlak, iako doktori ne preporučuju uzimanje ekstra dodataka magnezijuma, koji se može naći u zelenom lisnatom povrću, orasima, sjemenkama, grašku i grahu.

Riblje Ulje

Povećani unos omega 3 masnih kiselina može uticati na normaliziranje pritiska, mada mehanizam djelovanja nije potpuni jasan. Uzimanje pilula ribljeg ulja se ne preporučuje jer postoje i neugodne nus pojave, ne treba zaboraviti da su ovakvi preparati bogati u kalorijama.

Bijeli luk

Postoje neki dokazi da bijeli luk podstiče normaliziranje pritiska i nivoa holesterola ali su potrebna dodatna istraživanja u ovom pravcu.

Trackbacks

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>